Izgradnja i uređenje šetališta na Jazu

U prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore izvršeno je otvaranje pristiglih ponuda za nabavku Izgradnja i uređenje šetališta na Jazu, od postojećeg definisanog šetališta, obalnim zidom ispod katastarske parcele broj 70 K.O. Prijevor i do zapadnog kraja plaže Jaz na katastarskoj parceli broj 96 K.O. Prijevor i (sektor 42 PO PPOP) u dužini od cca 226 m, opština Budva.

U toku je vrednovanje ponuda, a odluka će biti donesena u skladu sa zakonom definisanim rokovima.

Procijenjena vrijednost ove nabavke iznosi 198.348,00 €, bez uračunatog PDV-a, dok je rok izvršenja ugovora 100 kalendarskih dana od dana uvođenja izabranog najpovoljnijeg ponuđača u posao.

 

jhfk

Saopštenje za javnost

Vezano za pisanje pojedinih medija, a u cilju tačnog informisanja javnosti, želimo naglasiti da je upravljanje plažama i kupalištima, kao bitnim segmentom turističke ponude Crne Gore, definisano kao jedan od prioriteta u radu Javnog preduzeća, koji pored uređenja, opremanja i standardizacije postojećih prirodnih i izgrađenih plaža, obuhvata i izgradnju i uređenje novih kupališta saglasno planskim dokumentima.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je, postupajući saglasno Zakonom utvrđenim nadležnostima, prepoznalo problem nedostatka plažnih površina i potrebu intenzivnijeg razvoja kupališta kao bitnog segmenta turističke ponude i u cilju kvalitetnog pristupa rješavanju problema, saglasno Zakonu, angažovalo Konzorcijum koji čine „Hotelsko i destinacijsko savjetovanje“ d.o.o iz Zagreba, Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. iz Zagreba i društvo „Proficiscor“ d.o.o. iz Zagreba, koji je uradio Strategiju održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori.

Navedena Strategija održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori (od avgusta mjeseca 2017. godine) je, pored ostalog, dala pravce daljeg razvoja, unapređenja, tematizacije i standardizacije plaža na Crnogorskoj obali.

U svojim polaznim konstatacijama, Strategija je sadržala i to da će Crnoj Gori u sledećih 5 godina nedostajati minimalno 300.000 m2 plaža za normalno odvijanje turističke sezone.

Navedena Strategija potvrdila je opredjeljenje Javnog preduzeća da u svim narednim aktivnostima davanja u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, kako dugoročnim tako i kratkoročnim, prioritet moraju imati plaže/kupališta.

Saglasno toj strategiji, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je, u skladu sa važećom planskom dokumentacijom, od 2018. godine raspisalo 36 javnih poziva za zakup obale za izgradnju novih kupališta prema planskim dokumentima.
Ističemo da sami postupak javnog raspisa, osim uredne planske dokumentacije, podrazumijeva saglasnosti lokalnih samouprava, nadležnih institucija, a zatim resornih Ministarstava i, u konačnom, Vlade Crne Gore.

Novostvorene vrijednosti su vlasništvo države Crne Gore, te kao takve predstavljaju jasan javni interes, odnosno dobro u javnoj upotrebi, što je i precizno navedeno u svakom pojedinačnom ugovoru.

Takođe, ovim putem želimo naglasiti da ovo Javno preduzeće, osim pomenutog, paralelno radi na obezbjeđivanju značajnih sredstava preko međunarodnih fondova, kako bi se maksimalno uspješno realizovali projekti revitalizacije pet javnih plaža (Mogren, Pržno, Petrovac, Sutomore, Žukotrlica), od kojih je samo za Sutomore i Žukotrlicu neophodno obezbijediti oko 13 miliona eura.

Ograđivanje dina i sanacija postojeće ograde na Velikoj plaži

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nastavilo je projekat zaštite pješčanih dina na Velikoj plaži, koji je započet još 2015. godine.
Ovim projektom ograđuje se postojeći pojas dina, te trasiraju putevi i prolazi do plaža, kako bi se spriječilo nekontrolisano probijanje prolaza i parkiranje vozila na dinama.
Za potrebe izvođenja radova na zaštiti i rehabilitaciji pješčanih dina, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine izdala je dozvolu i uslove zaštite prirode na osnovu kojih je pripremljen ovaj predmjer i predračun. Prilikom realizacije ovoga posla uzeti su u obzir pozitivni primjeri i iskustva iz inostranstva (Italija) kao primjeri zaštite pješčanih dina na plažama.

Radovi na zaštiti dina i postavljanju zaštitne ograde na lokaciji Saranda, čija vrijednost je iznosila 35.701,88 €, obuhvatili su:

• Nabavku materijala i postavljanje drvene ograde u dužini od 540m (kako bi se fizički zaštitio pojas i izvršila rehabilitacija dina na ovom prostoru);
• Postavljanje drvenog prelaza- pasarele u dužini od 20 m, koja služi za usmjeravnje posjetilaca (čime je omogućeno nesmetano korišćenje kupališnog prostora plaže, odnosno sačuvana specifična vrsta vegetacije na dinama);
• Uklanjanje stare i dotrajale drvene ograde na dijelu Velike plaže na kojem su planirane lokacije za “kite surf”;
• Nabavka materijala i zamjena postojeće drvene ograde;
• Zaštita i farbanje u dužini od 1560m (lokalitet: zaleđe kupališta Pacha surf beach), u cilju trasiranja puta do ovih lokacija, a samim tim i zaštite halofitne vegetacije;
• Postavljanje informativnih tabli sa opštim podacima o dinama.

Pojas pješčanih dina formiranih u zaleđu plaže ima višestruku ulogu. Pored toga što su dine regulatori dinamičnog procesa transporta pijeska, te služe kao zaštita od erozije plaže, ovaj pojas predstavlja i značajno stanište jedinstvenih vrsta biljaka - halofitne vegetacije, koje imaju rijetku osobinu da opstaju u ekstremnim uslovima (kao što su zaslanjena podloga i uticaj vjetra). Najugroženija vrsta je badra - Pancratium maritimum, koja se nalazi samo na ovom lokalitetu u uskoj zoni na samoj plaži, i zakonom je zaštićena.

Velika plaža, dugačka oko 12 km i širine od 40 do 150m, svojim zaleđem predstavlja jedinstveno ekološko područje u Crnoj Gori, u kome su prepoznatljiva specifična staništa kao što su pješčane dine, močvare, ušće rijeke, i dr. Rješenjem o zaštiti objekata prirode (Službeni list SRCG 30/68), Velika plaža sa zaleđem je zaštićena kao Spomenik prirode.

Stoga je od posebnog značaja da se postojeći pojas dina sa svojom autothonom vegetacijom sačuva, a lokacije na kojima je ovaj pojas uništen ili poremećen rehabilituju.

Izvođač navedenih radova je društvo Grand design iz Podgorice.

 

dine1

dine2

dine3

POZIV LJUBITELJIMA SOLILA

Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih (močvarnih) staništa, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, upravljač posebnog rezervata prirode „Tivatska solila“, poziva ljubitelje prirode da dostave svoje autorske fotografije i na taj način učestvuju u izboru za najbolju fotografiju uslikanu na području rezervata „Solila“ u okviru jedne od tri kategorije:

1. „Najbolji selfi“
2. „Uhvatio sam pticu (fotoaparatom)“
3. „Priča sutona“

U ovom takmičenju mogu učestvovati svi ljubitelji prirode sa autorskim fotografijama koje se dostavljaju u originalu, u JPG formatu, maksimalne veličine 5 MB.

Jedan kandidat može učestvovati sa najviše 3 fotografije i to sa po jednom fotografijom u svakoj od 3 katagorije.

Fotografije se mogu slati najkasnije do 27.01.2021. godine do 15:00 časova, na email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. sa naznakom „Takmičenje za najbolju fotografiju u kategoriji Najbolji selfi/Uhvatio sam pticu (fotoaparatom)/Priča sutona“.

Prilikom slanja fotografija u email-u je potrebno napisati sledeće informacije: naziv fotografije, kategoriju u okviru koje se fotografija takmiči, ime i prezime, adresu i broj telefona takmičara.

Selekciju pristiglih fotografija izvršiće Služba za održivi razvoj JP Morsko Dobro, a glasanje za najbolju fotografiju u svakoj od kategorija biće organizovano od 29. 01..2021 godine u 10:00 časova do 01.02.2021. godine u 10:00 časova i to glasanjem (brojem dobijenih „like“ oznaka) na Facebook stranici rezervata „Tivatska solila/Tivat saline.

Najbolje fotografije u svakoj od kategorija biće objavljene 02. 02. 2021. godine na Facebook stranici rezervata „Tivatska solila/Tivat saline“, Instagram profilu rezervata „rezervat_prirode_solila“, kao i na sajtu Javnog preduzeća za upravljanje morksim dobrom www.morskodobro.me.

Svjetskog dan vlažnih (močvarnih) staništa obilježava se svake godine 2. februara u okviru RAMSAR konvencije, sa ciljem sa se promoviše značaj zaštite ovakvih staništa, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR listu vlažnih staništa od međunarodnog značaja. Posebni rezervat prirode „Tivatska solila“ od 2013. godine upisan je na RAMSAR listu. U Crnoj Gori pored Solila RAMSAR područja su i Nacionalni park „Skadarsko jezero“ i Park prirode „ Ulicinjska solana“.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana vlažnih (močvarnih) staništa je „Močvare, voda i život“.

 

Snipiing tools poster

Radovi na II fazi izgradnje parapetnog zida na lokaciji od bivšeg hotela “Galeb” do “Albatrosa” teku planiranom dinamikom

Radovi na II fazi izgradnje parapetnog zida sa ogradom na lokalitetu od bivšeg hotela “Galeb” prema hotelu “Albatros” u opštini Ulcinj, započeti su 12.10.2020. godine, a njihov završetak očekuje se sredinom januara 2021. godine.
Na terenu su do danas završeni kompletni armirano-betonski parapetni zidovi, a trenutno se radi na oblaganju zidova pinješkim žutim kamenom, grubo klesanim i slaganimm u slogu sa otvorenim fugama, debljine 8-10 cm,
Takođe se postavljaju poklopne ploče na zidovima od finog štokovanog pinješkog kamena dimenzijha 70x70x8cm.

Za ovu priliku, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom zaključilo je ugovor sa društvom “Ađi invest” iz Nikšića, a ukupna cijena radova sa uračunatim PDV-om iznosi 120.792, 69 €.

Završezak radova se očekuje krajem januara 2021. do kada će biti postavljene čeliče ograde duž cijele trase.

 

galeb albatros

galeb albatros 1

Predstavnici Javnog preduzeća obišli lukobran luke Škver u Herceg Novom

Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obišli su dana 24.12.2020. lukobran luke Škver u opštini Herceg Novi, zajedno sa predstavnicima ponuđača izrade elaborata, društvom “ OPTIMUPROJECT” Bijelo Polje.

Obilaskom lokacije dogovoreno je da će ponuđač u narednom periodu izvršiti iskop dvije istražne jame na tijelu lukobrana, kako bi bilo provjereno stanje nasipa i konstrukcije na dijelovima na kojima voda najintezivnije prodire.

Izradom elaborata će predviđeno postojeće stanje biti detaljno ispitano, a biće i predvidjeno stanje koje će doprinijeti najboljem rješavanju hitnih sanacionih mjera.

Rok izrade elaborata o stanju lukobrana luke Škver je 15.01.2020. godine.

Saopštenje o izrađenom Planu zaštite i spasavanja od požara posebnog rezervata prirode „Tivatska Solila“

 Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je tokom 2020. godine izradilo Plan zaštite i spasavanja od požara posebnog rezervata prirode „Tivatska Solila" uz saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova Direktorata za vanredne situacije Vlade Crne Gore. 
 
Plan je izrađen shodno odredbama Zakona o zaštiti prirode (Sl. List CG, br. 018/19), Zakona o zaštiti i spasavanju (Sl. List CG 054/16), kao i na osnovu opštinskog Plana zaštite i spasavanja od požara na teritoriji opštine Tivat (Odluka skupštine opštine Tivat br. 0304-238 od 24. juna 2011. godine). 
 
U okviru analize mogućnosti nastajanja i širenja požara u posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“, uočena je mogućnost brzog širenja požara, nestajanje izvora hrane i staništa za ptice i druge životinje, kao i velika količina produkata sagorjevanja. S obzirom da je cijelo područje rezervata prekriveno niskom vegetacijom postoji veliki rizik od požara, međutim dobra strana su prirodne prepreke koje predstavljaju kontrolnu i sigurnu liniju zaštite od požara.  
 
Ovim Planom je data dinamika realizacije aktivnosti i objezbjeđivanje sredstava za zaštitu i spasavanje od požara i izrađen je Priručnik za obuku radnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom iz zaštite i spasavanja, te predloženo formiranje tima za evakuaciju, tima za gašenje požara i tima za sanaciju. 
 
Takođe, Planom je predviđeno postavljanje tri nadzemna hidranta u okviru rezervata i
izgradnja protivpožarnog koridora, a koje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom 
planira da realizuje tokom 2021. godine. 
 
Izrada i primjena Plana zaštite i spasavanja od požara za rezervat prirode Solila, neophodna je radi postizanja očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica koje žive u ovom rezervatu.  
 
 
Solila foto
 

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates